Objavljen kurikulum za radnike s mladima

Objavljen kurikulum za radnike s mladima

Prvi obrazovni materijal koji je nastao u sklopu ovog projekta jest kurikulum naziva „Kurikulum za radnike s mladima: Kako osnažiti poduzetničke vještine i vještine zapošljavanja među mladim gluhim i nagluhim osobama“.

Namijenjen je osobama koje rade s mladima, poput stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, stručnjaka koji rade u sektoru za zapošljavanje, osoba koje rade u organizacijama civilnog društva, a koji će tijekom svog rada potencijalno biti u doticaju s gluhim i nagluhim osobama te osobama s komunikacijskim teškoćama. Cilj je obučiti ih karijernom savjetovanju i profesionalnom usmjeravanju gluhih i nagluhih osoba te osoba s komunikacijskim teškoćama. 

 

Kurikulum je podijeljen na 10 modula, a svaki modul ima nekoliko sesija s detaljno opisanim tijekom aktivnosti i uputstvima o provedbi. Također, kurikulum sadrži dodatne izvore za čitanje te materijale potrebne za provedbu opisanih aktivnosti. Kurikulum se zasniva na načelima i metodologiji neformalnog obrazovanja, a u opisane aktivnosti implementirane su različite metode učenja i poučavanja: interaktivne igre, reflektivne vježbe, simulacijski zadatci, individualne aktivnosti, rad u parovima i grupama, plenarne rasprave, teorijsko izlaganje, rad na praktičnim zadatcima i razmjena iskustvenog znanja. 

 

Shodno tematici te ciljanoj skupini kojoj je namijenjen, ciljevi kurikuluma su sljedeći: 

  • usvojiti potrebna znanja o gluhoći i specifičnostima rada s mladim gluhim i nagluhim osobama; 
  • razviti komunikacijske strategije za uspješno ostvarivanje interakcije s mladim gluhim i nagluhim osobama te osobama s komunikacijskim teškoćama; 
  • razumjeti problematiku zapošljavanja mladih gluhih i nagluhih osoba te osoba s komunikacijskim teškoćama; 
  • upoznati se s konceptom tržišta rada te važnosti razvijanja vještine karijerne adaptabilnosti; 
  • upoznati se s osnovama poduzetništva te potencijalima i načinima samozapošljavanja; 
  • usvojiti znanja i smjernice o mentorstvu i pružanju adekvatne podrške mladim gluhim i nagluhim osobama te osobama s komunikacijskim teškoćama da razviju vlastite kompetencije i ostvare svoje ambicije; 
  • usvojiti konkretne savjete i smjernice za karijerno savjetovanje i profesionalno usmjeravanje mladih gluhih i nagluhih osoba te osoba s komunikacijskim teškoćama; 
  • promicati razumijevanje i poštivanje kulturoloških razlika te važnost inkluzivnog pristupa u radu s mladim gluhim i nagluhim osobama; 
  • primijeniti znanja i vještine za poboljšanje zapošljivosti, ostvarivanje prava i socijalne uključenosti gluhih i nagluhih osoba te osoba s komunikacijskim teškoćama. 

 

Module kurikuluma moguće je koristiti pojedinačno, neovisno o drugim modulima. Iako je za svaki pojedinačni modul, kao i sesiju navedeno preporučeno trajanje, ovaj je kurikulum podložan fleksibilnosti, stoga ga budući korisnici mogu prilagoditi vlastitim potrebama i mogućnostima. Kurikulum je namijenjen svim zainteresiranima koji smatraju da ga mogu implementirati u svoj rad s mladima, a osobito s mladim osobama s invaliditetom. 

 

Ovaj kurikulum rezultat je suradničkog rada triju partnera ovog projekta (Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreba, Youth Power Germany, Sveučilišni institut „Scuola Superiore Carolina Albasio“) i testiran je u njihovim državama. Dostupan je na pet jezika: engleski, hrvatski, njemački, talijanski i estonski.

Support and Resources

In recent years, several organizations and initiatives have emerged to support deaf entrepreneurs in Germany. The Deaf Entrepreneurs Network (DEN) (https://www.goden.org) and SEND Social Entrepreneurship Network Germany (https://www.send-ev.de)  provides mentorship, networking opportunities, and financial assistance to aspiring deaf entrepreneurs, while the Social Startup (https://social-startups.de)  and DeafExist (https://deafexist.de)  offers training programs and workshops on business development and leadership skills. Also Deaf people can get connected over the German Deaf Network (https://dglb.de). 

 

Conclusion

The journey of deaf entrepreneurs in Germany is a testament to the power of determination, innovation, and community support. By breaking down barriers and embracing entrepreneurship, deaf individuals are not only creating successful businesses but also paving the way for greater inclusion and diversity in the business world. As we continue to celebrate their achievements and support their endeavors, we move closer to a future where entrepreneurship knows no bounds, and everyone has the opportunity to thrive.

Znakovni jezik

Znakovni jezik

Znakovni jezik je u zajednicama gluhih prisutan stoljećima, razvijajući se prirodno kao i svaki drugi jezik. Ipak, tijekom tog dugog razdoblja, pratile su ga brojne predrasude, često prouzrokovane nedostatkom znanja i razumijevanja.

Predrasude o znakovnom jeziku su u osnovi vjerovanja prisutna u čujućoj zajednici. Ove predrasude ne samo da umanjuju  vrijednost znakovnog jezika kao punopravnog komunikacijskog sustava nego i pojačavaju marginalizaciju gluhih i nagluhih osoba. Neke od tih predrasuda zadržale su se do danas. 

U nastavku pročitajte najčešće predrasude o znakovnom jeziku i saznajte zašto su netočne. 

 

Mit 1: Znakovni je jezik univerzalan

Ne postoji univerzalan znakovni jezik. Pretpostavlja se da u svijetu postoji više od 300 znakovnih jezika. Kako postoje nacionalni govorni jezici, tako postoje nacionalni znakovni jezici. Primjerice, u Americi se koristi američki znakovni jezici, u Australiji australijski znakovni jezik, dok se u Ujedinjenom Kraljevstvu koristi britanski znakovni jezik, i riječ je o trima različitim znakovnim jezicima do te mjere da njihovi korisnici ne mogu razumjeti jedni druge. Dakle, znakovni jezici razvijaju se neovisno o drugim znakovnim jezicima, stoga među njima postoje značajne lingvističke razlike. Gluhe osobe koje pripadaju različitim znakovno-jezičnim zajednicama zapravo ne razumiju jedni druge i njihova je komunikacija ograničena. U takvim situacijama gluhe osobe koriste međunarodnu znakovnu komunikaciju koja se koristi na međunarodnim okupljanjima, konferencijama ili sportskim događanjima. Nastao je dogovorom i uključuje vokabular iz različitih nacionalnih znakovnih jezika te ima obilježja pantomime i gesti. 

 

Mit 2: Znakovni jezik je pantomima

Znakovni jezik posjeduje složenu gramatičku strukturu gdje manje jedinice – riječi tvore strukture više razine – rečenice, i takvo što u pantomimi ne postoji. Također, pantomima uključuje pokrete cijelog tijela, kao i pokrete bilo kojeg dijela tijela, dok je znakovna produkcija ograničena na takozvani prostor znakovanja, koji se proteže od vrha glave do malo ispod struka.

Mit 3: Znakovni jezik je vizualna reprezentacija govornog jezika

Znakovni jezik nije vizualna reprezentacija govornog jezika. To je samostalan i složen gramatički sustav koji se razvija neovisno o govornom jeziku. Ima vlastitu gramatiku i vokabular koji omogućuju izražavanje neograničen broj ideja i vođenje složenih razgovora. Međutim, postoji simultana znakovno-govorna komunikacija kao oblik komunikacije u kojem je govorni jezik istovremeno popraćen leksičkim jedinicama znakovnog jezika te, po potrebi, ručnom abecedom. Znakovni jezik koji se koristi u simultanoj znakovno-govornoj komunikaciji nije potpuni jezični sustav jer je od izvornog znakovnog jezika preuzet leksik, a redoslijed znakova prati rečeničnu strukturu govornog jezika. U potpunosti je izostavljena gramatika znakovnog jezika. 

 

Mit 4: Sve gluhe i nagluhe osobe koriste znakovni jezik

Populacija osoba s oštećenjem sluha vrlo je heterogena, stoga ne znaju niti koriste sve gluhe i nagluhe osobe znakovni jezik. Postoje gluhe i nagluhe osobe kojima je znakovni jezik primaran način komunikacije, kao i one gluhe i nagluhe osobe koje koriste isključivo govorni jezik. Postoje čak i one osobe koje pak koriste kombinaciju govornog i znakovnog jezika. Za koji jezik odnosno način komunikacije će se određena gluha ili nagluha osoba opredijeliti, ovisi o nizu čimbenika: stupnju i vremenu nastanka oštećenja sluha, slušnom statusu roditelja, vrsti rehabilitacije i školovanja,… U konačnici, važno je osvijestiti da je populacija osoba s oštećenjem sluha vrlo raznolika i ne postoji jedan način komunikacije koji odgovara svima. Svakoj je osobi potrebno pristupiti sa strpljenjem i otvorenošću, te ih upitati o njihovom preferiranom načinu komunikacije.

 

Znakovni jezici imaju svoj dan!

Opća skupština UN-a proglasila je 23. rujna Međunarodnim danom znakovnih jezika kako bi podigla svijest o važnosti znakovnog jezika u potpunom ostvarivanju ljudskih prava za gluhe i nagluhe osobe. Odabran je 23. rujna upravo zato što je na taj datum 1951. godine osnovana Svjetska federacija Gluhih.

Prvi Međunarodni dan znakovnih jezika obilježen je 2018. godine, u sklopu Međunarodnog tjedna Gluhih.